Kabu verdianu: Na terá de pátria negód

Adolfo Lopes e Manuel Melo

1. Alma di rizistensia

Nes izersiu di skrita di lingua kabu verdianu, nu podi aplika es maxima di Kaoberdiano Dambará ki e uza pa batuku:

Nha flam, Nha Dunda, kusê kê kriolu,

nha nxina mininu kusa ke ka sabi.

Nha fidjo, Kriolu ‘N ka sê kusê:

Nu nasi nu atxal,

Nu ta mori nu ta dexal.[1]

Nu kré kumsá sklaresi un pontu isensial antis di disenvolvi es textu, preteson di textu e rifleti sobri alguns trasu prinsipal di kabu verdianu, trazendu un prespetiva diferenti, e podi ser organizadu na très grandi grupu, variedadis ki ten trasu forti, mediu y lebi. Pa skrebi es textu nu ta ben uza Alfabeto Unificado para a Escrita do Cabo-Verdiano- ALUPEC[2], ti presenti data e uniku alfebetu ki foi apresentadu pa skrebi kabu verdianu, un pontu importanti oras ki nu ta papia sobrie variedadis di kabu verdianu, partindu di prusupostu ma ALUPEC sta en konstruson permanenti, outru pontu imporatanti o faktu di nu skrebi un palavra di forma diferenti ka signifika ma nu ka ten padronizason, e importanti trabadja nun padronizason ki ta inklui tudu espesifisidadi di kada varidadi di kabu verdianu, padroniza ka debi signifika exkluson di un varieadi, mas sin e debi ten toleransia y abertura sufisienti pa aglutina tudu es dentu di lingua kabu verdianu. Kes palavra partikular di kada ilha ta bem sublinhadu, nu ta sujeri leitor pa bai djobi siginfikadu di kel palavra di el pa el.

2. Trasu forti: Sintantón y Djarfogo

Variedéd di Santantón el ta pertensé a kes grupu de trase forte, para alen del ten alguns palavra partikular moda tudu kes ote tem, nó pegá nun izenple: Nó bé meradá manhá. Un de kes presesa isensial des variédéd e konstrusãu de negesãu, nó ta dá es inzenple: 1-Mí N ne kré dzel u ke N ta sinti. 2- Un vés N dinha tont violensia na Puvasãu. Kontrariament a kes ote variéded na Sintantón N den presensá de ka, pa konstui negasãu. Na kazu di Djarfogo du tené un situasãu de konjugasãu di verbus na plural ki e partikular di es variedadi, klaru ki tanbé e tené ses palavra partikular, izenplu: Akadiré kumo bu sta! Trasu forti el ta ben di presensa di du, izenplu: 1- Du mesté más argen nes pajigal. 2- Es tenpu li du sta ku kabu mau.

3. Trasu Mediu: Djabraba, Santiagu, Djarmai, Soncent

Djabraba e di kes variedadi ki tené un trasu mediu moda kes otu ki sta nes grupu, pamo es ta influensia kunpanheru moda kazu di Santiagu y Djabraba, Djarfogo també ta izersé un influensia forti, izenplu di bravense: 1- Es menina e tantu saboná ki té se mó ta dereté. 2-Djentis di Fadjã d´agu sta zuladu. Santiagensi dja nu fazel referensia na inisiu di textu. Djarmai ta parsen ser kel variedad di futur, pamode al tá inkorpurá un bokadinhe di tud ilha na el, Izenple: 1- Na mai, nu tené txeu difikuldad na axá age pa konsumu. 2- N ta partí pa Olanda kun sodad txintximid. Soncent ultime variedad a ser konstruid devid a se istória de povuament, e ten tanbé un bokadinhe de tud ilha mas el ta apresentá sis partikularidad, más konkretament na uze de txeu palavra stranjer, izenple: 1- Ninha txame dzéb un kozá, 2- Na prasa dom Luís, ta ke uns produt nise pa nó bá espiá.

4. Trasu Lebi: Paxiparloa (Saniklau) Dje de Sal y Bubista.

Kes 3 ultim ten txeu parsesá ke mute difisil diferensias, na kaze de Dje de Sal e rezultód de misturá en grande parte de Paxiparloa ma Bubista, mesm asin nó ta ben dá algus izenple de Saniklau. 1- Pralinha-sin as panhó-m kel fróng ke tava eskundid. 2- Kesta-me djegâ ei nes agua raresnód. Na kaze de djé de Sal, nó podé dá izenple de un spresãu partikular ke da lâ. 1- Ka bo pará kete! N ta fundi-be uns lanpada. 2- Nos salgadinhe ke temper pa tud ilha. Bubista tanbé pa ser un de kes primer ilha a ser puvód, el e txeu rike en termus de vukabulariu mas el ta kabá pa influensia txeu Saniklau y Dje de Sal, izenple de bubista. 1- kes menine ta stód senpre ta andâ pre, moda arba, arben, 2- Kel menin, udjâ lobe pilóde, kond se mai partí.

5. Lingua de nos terá distrankadu na lingua, iliód na skrita: (Text de Manuel Melo)

Bazeóde na ALUPEC y ke algun konhesiment de “alfabeto fonético internacional” ‘m dzenvolvê un padrão de xkrita, k’tava permiti’m inxná nôx língua pa xtranjer, sen perige de mudá ortografia tude hora.

‘M ka krê dzê se, ês manera ke’m t’uzá, é akêl ideal pa inxná na nôx xkóla.

Ise te fká a kargo de nôx linguista.

Mà, ALUPEC, jdá’m inkontrá un forma ideal de xkrêvê kriol, y de inxná jent xtranjer a konpriendê nôx língua. Jent ten d’uzá un demonxtrative (ês, akêl, akêx), pa traduzi, pur izenple:

(a mulher é bonita = akêl amdjer é bnita) ô (os meninos estão no jardim = akêx menin tá na jardin), etc. Tanbê, nô ka ten un apôie gramátikal ofisial, uke te difikultá nôx tarefa na “ensino” de kriol. Pa’m inxná kriol, pa jent k’te vizitá nôx terra, ‘m tive de tmá kome suporte un gramátika de “língua portuguesa”.

Kónd nô te falá, jent te suprimi txeu vogal na kriol:

“(xksê – esquecer) ô (‘nkete’k fome – não estou com fome)”, uke te torná pronúnsia de kriol difísil, pa algunx xtranjer.

Ôte koza txeu difísil, é traduzi purtugêx pa kriol. Kome nôx verbe ka te fleksioná y nô ka ten tenpe verbal definide – te kxtá jent ôtxá – un inperfeit, un futur, un kondisional, un konjuntive, etc.  Na Sintanton, por izemple, jent t’uzá inperfeit de konjuntive (se’m sbesse ‘m tava bai = se eu soubesse eu ia ou iria). Li na Barlavente, se un xtranjer uvi nôx te falá na rua, y nô uzá êxe palavra:

“tá, ta”, “má, mà, ma”, “ês”, “êx – eles” y “êxe – estes”, akêl xtranjer t’uvi êxe palavra, el te kmêsá te fiksá’x, mà, dpôx, êx te kriá’l txeu konfuzão na sê kabesa.

Pur izenple, de akord ke nha entendiment:

– tá asentuóde é “verbe” (estar) – ‘m tá bon, bô tá na kaza, el tá k’sone.

– ta, sen asentuá, t’akonpanhá “verbe” bai, ben, pô (ir, vir, pôr)

‘M ta bai, bô ta ben, el ta pô, (prezente);

‘M ‘ta bai ô ‘m tita bai (prezente kontínuo);

Manhã ‘m ta bai pa sinema, (futur);

‘M tava ta bai ô ‘m ta ta bai pa kaza kónd bô telefoná’m (inperfeit);

‘M ta konprá ô ‘m tava konprá un kórre, se’m tivèse dinher (kondisional).

Kriol de Kabe Verde é un língua sáb de falá, y el ten txeu melodia. 

Nôx língua, ten txeu “nuance” y, sô nôx, kabverdióne, te podê inxná sê isênsia.

Nha sonhe, é ke, KRIOL ta ser pôxte na “ensino”, tónt li na Kabe Verde kmô na nôx diàxpora, pa nôx língua y nôx kultura podê ser konxide na munde inter.

Nota di es artigu:

Sima nhos odja na es textu reflexivu palavras ku mesmu signifikadu ten un skrita diferenti, keli e prova inikivuku ki nu mesti trabadja nos lingua di un forma mas seriu i ku spritu di mison, Nu ka kis ben prupoi un skrita ki fari mudelu a sigi, nu ten fetu un dibati ki ka ta pega na keston isensial, e so ku ofisializason di lingua kabu verdianu moda kel sta ki nu podi fazi un trabadju mas seriu, asertivu i konsekuenti, klaru ki ofisiliazason ka podi ser un meru: “dikretu”, debi ser alokadu verbas pa studu i ivestigason di nos lingua maternu, nes similhanti tenpu kada ken a sta txapa pa si ponta, ma ku ofisializason di nos lingua, bu podi kria un kuadru legal ki ta pirmiti alukuson di verba konsistenti i pustiriormenti un ajenda difinidu di trabadju. Nu mesti fazi un trabadju ivestagativu mas aprufundadu sobri tudu variedadi di nos lingua, pamo nu teni variedadis ki pratikamenti ka ten ninhun trabadju, ker sientifiku ou kultural. Palavras di ordi ki nu debi sigi e Ivestigason, intrega i spritu di mison pa ku nos lingua, nos moku fepu ka fika debi ten un konpremetimentu di kada kabu verdianu dentu i fora di pais, nes tera pikinoti di txon, ma grandi di kurason.

Mosinhos kela ki N nega nha lingua, N sta nega tudu sentimentus di mudjeris nos tera, nos mai!


[1] Expresso das Ilhas. (2020, 14 abril). Porto, memória, noti ôh mai kaoberdiano: Dâmbara partiu para terra longe. Expresso das Ilhas. https://expressodasilhas.cv/opiniao/2020/04/14/porto-memoria-noti-oh-mai-kaoberdiano-dambara-partiu-para-terra-longe/68914  consultado em 29/01/2026.

[2] Wikipédia. (s.d.). Alfabeto Unificado para a Escrita do Cabo-Verdiano. Wikipédia, a enciclopédia livre. https://pt.wikipedia.org/wiki/Alfabeto_Unificado_para_a_Escrita_do_Cabo-Verdiano

 consultado em 29/01/2026.

Sair da versão mobile